<strong>VAŠINGTON – Od 2006. do 2016. godine svijet je na oružje trošio između 1,74 do 2,03 biliona dolara godišnje, navodi se u izvještaju američkog Stejt departmenta.
U posebnoj objavi ova institucija SAD navodi da da su vojni troškovi godišnje rasli od 19 do 38 odsto.
S posljednjim danom 2016. godine, na oružje i vojnu opremu svijet je potrošio skoro 3.000 milijardi dolara. Preciznije, radi se o 2,82 biliona.
Stejt department navodi i da je generalno izdvajanje za vojne potrebe država svijeta u prosjeku premašilo dva odsto bruto društvenog proizvoda i već je blizu tri posto BDP-a.
– Potrošnja na vojsku tokom ovog praćenog perioda ipak je manja nego 1989. godine, koja se računa kao posljednja godina Hladnog rata, kada je za te potrebe izdvajano 4,7 odsto BDP-a – piše u izvještaju Stejt departmenta.
U masi brojki koje je dalo američko ministarstvo može se naći i podatak da je 2006. godine na svijetu bilo 21,1 milion vojnika. Deset godina kasnije u toj vrsti uniforme je 20,2 miliona ljudi.
Kako su naveli, broj vojnika je povećan samo u regionu jugoistoka Azije, dok je ostatak svijeta zabilježio znatna smanjenja.
– Od 2006. do 2016., prosječno za svaku godinu, za kupovinu oružja utrošena je 171 milijarda dolara. Tokom tog perioda, 80 odsto trgovine oružjem i vojnom opremom otpadalo je na SAD, 10 procenata na EU, oko pet odsto na Rusiju, a manje od dva odsto otišlo je Kini – navodi se u izvještaju Stejt departmenta.
U BiH oružane snage samnjene za 7.000 vojnikaU izvještaju se navodi da je najveći dio prodatog oružja otišao razvijenim državama svijeta. Konkretno, radi se o 68 odsto svih prodaja oružja i vojne opreme.
U masi detalja koje je objavio Stejt department mogu se naći i podaci za Bosnu i Hercegovinu.
Koristeći izvore zvaničnih državnih i entitetskih institucija, Stejt department je konstatovao da u BiH živi 3,9 miliona ljudi. Oružane snage BiH su sa 16.000 ljudi prije 13 godina, 2016. brojale tek 9.000 vojnika. Navodi se i da BiH za vojne potrebe izdvaja jedva jedan odsto BDP-a.
Zanimljiv je i podatak da je, opet, 2006. godine BiH imala 1,5 miliona radno sposobnog stanovništva, dok je 10 godina kasnije njih za 100.000 manje, prenosi „Avaz.ba”.